Zaštita i valorizacija ilirskih gomila

za dodjelu novca  iz raspoloživih fondova Europske unije koji je osiguran za projekte temeljene na prekograničnoj suradnji. Riječ je o projektu kojim dvije zemlje namjeravaju provesti terensko arheološko istraživanje, a potom i valorizirati prapovijesne gomile na području Boke Kotorske i Konavala.

– Nadam se da će zajednički projekt biti prihvaćen na ovom natječaju kako bismo uspjeli ostvariti prekograničnu suradnju. Istraživanje gomila je iznimno značajno za razumijevanje jedne civilizacijske epohe koja je ostavila neizbrisiv trag na našim prostorima. – ističe direktor Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Đorđije Vušurović.
Ilirske gomile, nalazišta koja se povezuju s kultom mrtvih, na prostorima Konavala i Boke Kotorske nisu rijetkost i predstavljaju prvu monumentalnu kultnu građevinu za koju se sa sigurnošću može reći da nije posvećena Bogu već čovjeku. Inače, U Konavlima i Boki Kotorskoj tradicija njihova podizanja nestaje nakon rimskih osvajanja.
– Kroz izabranu temu unapređenja turizma i gospodarstva putem očuvanja kulturnog naslijeđa odlučili smo se da nam zajednički interes bude istraživanje ilirskih gomila kojih i na konavoskom i na kotorskom području ima znatan broj. – ističe kustosica Muzeja Konavala Helena Puhara.
U Konavlima je, primjerice, zabilježen veliki broj gradina i gomila koje su nedjeljiv element u poimanju krajolika kao jedinstvene, kultivirane cjeline.
– Iz prapovijesnog razdoblja poznato je više je od 60 ilirskih gomila. Nalaze se obično na istaknutim položajima ili uz nekadašnje komunikacije. Danas su uglavnom na nepristupačnim lokalitetima. Evidentiran je i veliki broj gradina ili potencijalnih gradinskih lokaliteta te nekoliko neistraženih špilja koje bi mogle sadržavati prapovijesne nalaze, pojašnjava Puhara.
– Zanimljivo je da u Konavlima niti jedan od lokaliteta nije sustavno istražen, a riječ je o vrijednim ilirskim ostacima, od kojih su samo neki evidentirani, ali ne i zaštićeni i kao takvi česte su žrtve devastacija, razlaganja kamenja i totalnog uništenja te im se broj u posljednja dva stoljeća smanjio gotovo na pola.
Ukoliko natječaj bude pozitivno riješen svaka institucija bi na svom području provela istraživanje terena, dokumentiranje i kartiranje te arheološko istraživanje jedne gomile. U zadnjoj fazi gomile bi se učinile dostupnima i posjetiteljima.