Normativi okvir za djelovanje i financiranje udruga
1.8.2015.
Sadržaj
1. Zakon o udrugama (NN 74/2014) …………………………………………………………………………………………… 2
2. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih
udruga u Republici Hrvatskoj (NN 4/2015) ………………………………………………………………………………….. 10
3. Zakon o proračunu (NN 87/08, 136/12, 15/15) …………………………………………………………………….. 11
4. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/2014) ….. 12
5. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (NN 1/2015) ………………………………. 14
6. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih organizacija (NN
31/2015) ……………………………………………………………………………………………………………………………………… 15
7. Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata
od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/2015) …………………………………………………… 18
2
1. Zakon o udrugama (NN 74/2014)
Novim Zakonom o udrugama (Narodne novine broj 74/2014) utvrđena je obveza udruga da u roku
od godinu dana od dana stupanja na snagu usklade svoje statute i o tome podnesu zahtjev za upis
promjena pri uredima državne uprave u županiji.
Novi Zakon o udrugama stupio je na snagu 1. listopada 2014. godine.1
Stoga podsjećamo sve udruge na obvezu usklađivanja svojih statuta s
novim Zakonom o udrugama do 1. listopada 2015. godine.
1
Izvadak iz Zakona o udrugama (Narodne novine 74/2015)
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Usklađivanje s odredbama ovog Zakona
Članak 55.
(1) Udruge su dužne uskladiti svoje statute s ovim Zakonom u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Zakona1 i o tome
podnijeti zahtjev za upis promjena nadležnom uredu.
(2) Za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odredbama ovog Zakona, nadležni ured će po službenoj dužnosti utvrditi jesu li
ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja udruge iz članka 48. ovog Zakona i pokretanje postupka likvidacije udruge.
(3) U slučaju da nadležni ured donese rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka, za likvidatora će odrediti
osobu ovlaštenu za zastupanje upisanu u registar udruga.
3
Hrvatski je sabor na sjednici 6. lipnja 2014. donio novi Zakon o udrugama – temeljni
propis za sve udruge u Republici Hrvatskoj. Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj
74, od 18. lipnja 2014., a stupio je na snagu 1. listopada 2014.
Sve udruge dužne su uskladiti svoje statute s ovim Zakonom i o tome podnijeti
zahtjev za upis promjena nadležnom uredu državne uprave u roku od godinu dana od
stupanja Zakona na snagu (do 1. listopada 2015.).
Bitne izmjene koje je novi Zakon o udrugama propisao, kao i odredbe koje udruge
trebaju imati u vidu u postupku usklađivanja, odnose se na jasnije uređivanje osnivanja,
pravnog položaja, djelovanja, registracije, financiranja, imovine, odgovornosti, statusnih
promjena, nadzora i prestanka postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe.
Radi zaštite pravne sigurnosti i interesa članova, Zakon propisuje da je udruga
obvezna voditi popis svojih članova, pod prijetnjom prekršajne sankcije. Popis se vodi
elektronički ili na drugi prikladan način te obvezno sadrži podatke o osobnom imenu
(nazivu), OIB-u, datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, ako su
utvrđene statutom udruge, te datumu prestanka članstva, a može sadržavati i druge
podatke. Popis članova uvijek mora biti dostupan na uvid članovima i nadležnim tijelima,
na njihov zahtjev, ali udruga nije dužna javno objavljivati popis svojih članova niti ga davati
na uvid nečlanovima, nenadležnim tijelima i pojedincima.
U smislu Zakona o OIB-u popis članova smatra se službenom evidencijom udruge.
Imajući u vidu da su udruge članske organizacije od popisa kao službene evidencije
očekuje se da bude točan, vjerodostojan i ažuran, a podatak o OIB-u za svakog člana
udruge upravo to osigurava. Pored toga, OIB je podatak koji svaka fizička osoba sada ima
u svojoj osobnoj iskaznici (novijeg izdanja), a podatak o OIB-u čak je javno dostupan u
Sudskom registru za sve osobe ovlaštene za zastupanje trgovačkih društava, te ga se ne
može smatrati tajnim ili zaštićenim podatkom.
Nastojeći riješiti poteškoće koje su imale udruge u svom radu zbog nedovoljno
jasnih i oskudnih odredbi statuta, Zakon je proširio obvezni sadržaj statuta udruge kao
temeljnog općeg akta (ostali opći akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skladu sa
statutom), koji donosi skupština udruge, s ciljem olakšavanja rada tijela upravljanja i veće
unutarnje i vanjske transparentnosti rada udruge. Tako statut obvezno treba sadržavati
odredbe o nazivu i sjedištu, zastupanju, izgledu pečata udruge, području djelovanja,
ciljevima, djelatnostima, gospodarskim djelatnostima koje obavlja ili namjerava obavljati,
načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge, uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku
članstva, te pravima, obvezama i odgovornosti i stegovnoj odgovornosti članova (kako
poslovno sposobnih, tako i članova lišenih poslovne sposobnosti) i načinu vođenja popisa
članova, tijelima udruge, njihovom sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu,
ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju
isteka mandata, izboru i opozivu likvidatora udruge, prestanku postojanja udruge, imovini,
načinu stjecanja i raspolaganja imovinom, postupku s imovinom u slučaju prestanka
udruge, te načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge. Statut udruge može
sadržavati i odredbe o teritorijalnom djelovanju udruge, znaku udruge i njegovom izgledu i
drugim pitanjima od značaja za udrugu. Novina u Zakonu je da je statut udruge javan i
objavljuje se, zajedno sa svim podacima o udruzi, u registru udruga, na mrežnoj stranici
Ministarstva uprave.
4
Ako udruga obavlja ili namjerava obavljati gospodarsku djelatnost sukladno zakonu
odnosno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti, to obvezno
mora navesti u statutu, a podatke o registriranim gospodarskim djelatnostima udruge
navedenim u statutu udruge nadležno registracijsko tijelo dužno je dostaviti nadležnoj
Poreznoj upravi. Time se osigurava transparentnost u obavljanju gospodarskih djelatnosti
udruga i štite načela tržišnog natjecanja u kojima udruge mogu sudjelovati pod istim
uvjetima kao i drugi gospodarski subjekti.
Odredbe o nazivu udruge su jasnije propisane, kao i uvjeti pod kojima se u naziv
može unijeti ime ili dio imena fizičke osobe, kao i korištenje imena povijesne ili druge
znamenite osobe uz njen pristanak odnosno pristanak njenih nasljednika, ako je osoba
umrla. I ovim se Zakonom određuje da se naziv udruge mora razlikovati od naziva druge
udruge upisane u registar, a u slučaju da se uredu koje vodi registar udruga podnesu dva
ili više zahtjeva za upis s istim nazivom, odobrit će se upis one udruge čiji je zahtjev prvi
zaprimljen, ali je propisana i iznimka da se može odobriti upis one udruge čiji je zahtjev
kasnije zaprimljen ako ta udruga dokaže da je taj naziv upotrebljavala u pravnom prometu
prije udruge čiji je zahtjev prvi zaprimljen.
Osnovne odredbe o upravljanju udrugom i tijelima udruge nisu se mijenjale.
Udrugom upravljaju članovi neposredno ili putem predstavnika u tijelima udruge. Ovdje je
posebno važno istaknuti da pored osobe ovlaštene za zastupanje jedino tijelo koje je
udruga dužna imati jeste skupština, a statutom se može utvrditi i drukčiji naziv skupštine
kao najvišeg tijela udruge. Udruga može autonomno svojim statutom utvrditi da će osim
skupštine imati upravna (izvršna), nadzorna i druga tijela udruge.
U novom Zakonu jasnije su propisane odredbe vezane uz sastav, nadležnost i
održavanje sjednica skupštine. Skupština kao najviše tijelo udruge mora biti organizirana
na demokratskom načelu jer je demokratski ustroj jedini ustroj koji priznaje Europska
konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući i unutarnju organizaciju
udruge. Naglašena je autonomnost udruge da statutom uređuje pitanja načina izbora i
mandata predstavnika u skupštini udruge ako skupštinu ne čine svi članovi udruge, što je
posebno korisno kad je riječ o udrugama s velikim brojem članova kao i u slučajevima
kada su članovi pravne osobe. Statutom je potrebno urediti i način sudjelovanja u radu
skupštine udruge punoljetnih osoba lišenih poslovne sposobnosti, te maloljetnih osoba
članova udruge. Ako je to određeno statutom, maloljetne osobe s navršenih 14 godina
života mogu odlučivati na skupštini uz pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili
skrbnika. Osim toga, udruge su dužne autonomno urediti i način sazivanja sjednica
skupštine pa i u slučaju isteka mandata osoba ovlaštenih za zastupanje i tijela upravljanja
udruge. Zakon je u nadležnost skupštine stavio izbor i razrješavanje osobe ovlaštene za
zastupanje i izbor i razrješavanje drugih tijela, osim ako statutom nije drukčije propisano.
Postoje i nadležnosti skupštine koje su eksplicitno utvrđene zakonom ne mogu se prenijeti
na drugo tijelo udruge, pa tako skupština određene odluke mora donijeti i ne može ih
prenijeti na drugo tijelo, a što se prije svega odnosi na odlučivanje o udruživanju u saveze,
zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga, usvajanje plana rada i financijski plan
za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu,
usvajanje godišnjeg financijskog izvješća, odlučivanje o promjeni ciljeva i djelatnosti,
gospodarskih djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge, te
odlučivanje o statusnim promjenama. Činjenicu da je skupština najviše tijelo udruge
potvrđuje i pravilo da je skupština nadležna i za sva druga pitanja za koja eksplicitno
statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela.
5
Novim Zakonom utvrđena je ovlast (prava i obveze) osobe ovlaštene za zastupanje
udruge (odgovornost za zakonitost rada udruge, vođenje poslova sukladno odlukama
skupštine, odgovornost za podnošenje prijedloga godišnjeg financijskog izvješća skupštini,
dostavljanje zapisnika s redovite sjednice skupštine nadležnom uredu, sklapanje ugovora i
poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun udruge). Sukladno ovom Zakonu, samo
punoljetna, poslovno sposobna fizička ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu
sklapanja pravnih poslova može zastupati udrugu i zaključivati pravne poslove u ime i za
račun udruge. Nadležnosti osobe ovlaštene za zastupanje ne mogu se prenijeti na drugo
tijelo udruge. Osobu ovlaštenu za zastupanje bira i razrješava skupština osim ako
statutom nije propisano da ju bira i razrješava drugo tijelo udruge koje bira skupština
(članak 18.).
Imajući u vidu da udruga može djelovati i bez prave osobnosti Zakon izričito navodi
da je upis u registar dobrovoljan i obavlja se na zahtjev osnivača udruge, a zahtjev u ime
svih osnivača podnosi osoba koja je ovlaštena za zastupanje udruge. U novom su Zakonu
ostale nepromijenjene odredbe o mjestu upisa udruga u registar udruga, dakle to su uredi
državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove
opće uprave.
Novi Zakon o udrugama poseban naglasak stavlja na javnost i veći opseg podataka
upisanih u registar udruga. Tako su svi podaci upisani u te registre kao i statut udruge
javni što znači da će biti javno dostupni na internetskoj stranici Ministarstva uprave.
Imajući u vidu propise kojima se uređuje računovodstvo neprofitnih organizacija Zakon je
propisao da su u registru udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija
javno dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom
dokumentacijom, što će kada se stvore uvjeti za provedbu ove odredbe u praksi, uvelike
olakšati financiranje udruga iz javnih izvora i pridonijeti transparentnosti njihova djelovanja
za opće dobro. Detaljni sadržaj registra udruga i registra stranih udruga, način njihova
vođenja, obrasci zahtjeva za upis u registar udruga i registar stranih udruga te zahtjeva za
upis promjena u te registre su propisani pravilnikom kojeg je ministar uprave trebao
donijeti do 1. prosinca 2014.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga u Republici Hrvatskoj i
registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj donesen je 9. siječnja 2015. i objavljen u
Narodnim novinama 4/2015 od 14.1.2015.
Zakon je neposredno regulirao da se zahtjevu za upis u registar udruga obavezno
prilažu zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine, odluka skupštine o pokretanju
postupka za upis u registar udruga, ako takva odluka nije donesena na osnivačkoj
skupštini, statut, popis osnivača, osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno
ime ili naziv likvidatora, izvod iz sudskog ili drugog registra za stranu pravnu osobu
osnivača udruge, preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe
ovlaštene na zastupanje.
Za domaću pravnu osobu osnivača udruge nije potrebno prilagati izvod iz sudskog
ili drugog registra jer su ti registri javni i službena osoba u nadležnom registracijskom
uredu će po službenoj dužnosti obaviti uvid u odgovarajući registar kako bi utvrdila
identitet i pravni status pravne osobe, osnivača udruge.
Kada udruga u statutu navede da namjerava obavljati djelatnost za čije je obavljanje
kao uvjet za upis udruge zakonom propisano da je potrebna prethodna suglasnost ili
odobrenje nadležnog tijela za obavljanje te djelatnosti, tada se zahtjevu za upis prilaže i
navedena suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela.
6
Kada su jedan ili više osnivača udruge maloljetne osobe s 14 godina te punoljetne
osobe lišene poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, tada se zahtjevu za
upis u registar udruga obavezno prilaže i ovjerena suglasnost zakonskog/ih zastupnika
odnosno skrbnika maloljetne osobe s navršenih 14 godina te punoljetne osobe lišene
poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova. Kada se u naziv udruge unosi
ime ili dio imena fizičke osobe, povijesne osobe ili druge znamenite osobe odnosno naziv i
znak međunarodne organizacije onda se zahtjevu za upis prilaže i ovjerena izjava kojom
fizička osoba ili njezini nasljednici daju na to svoj pristanak odnosno međunarodna
organizacija svoju suglasnost.
Odredbe o postupku u povodu zahtjeva za upis odnosno postupku donošenja
rješenja o zahtjevu za upis u registar udruga nisu se bitno mijenjale osim u dvije stvari.
Naime, propisuje se da će se upis u registar udruga izvršiti po izvršnosti rješenja o upisu, s
tim da žalba protiv rješenja o upisu u registar udruga ne odgađa izvršenje rješenja, što
znači da je rješenje postalo izvršno dostavom rješenja stranci.
Nadalje, radi kvalitetnijeg nadzora nad obavljanjem gospodarskih djelatnosti udruga
te prevencije neopravdanog stjecanja povlastica na tržištu, utvrđeno je da je rješenje o
upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti nadležni ured
državne uprave dužan, odmah po upisu u registar udruga, dostaviti poreznoj upravi
nadležnoj prema sjedištu udruge. Bez obzira što se radi o odredbama koje su bile
propisane i starim Zakonom, važno je istaknuti da je nadležni ured dužan donijeti rješenje
o zahtjevu za upis u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis. Jedino
ako službena osoba nadležnog ureda utvrdi da statut udruge nije u skladu sa zakonom ili
ako zahtjevu nisu priloženi odgovarajući dokazi, zaključkom će pozvati podnositelja
zahtjeva za upis u registar udruga da uskladi statut, odnosno dostavi dokaze, u roku koji
ne može biti kraći od 15 dana. Iako je bilo razmišljanja da odredbe o predmnijevi upisa u
registar udruga ne bi trebale više biti u Zakonu, jer ne postoje podaci da su se u praksi i
koristile, ipak i dalje je u zakonu ostalo da će se, ako nadležni ured ne donese rješenje o
upisu u registar udruga u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva, smatrati da
je udruga upisana u registar udruga idućeg dana nakon isteka tog roka. Time je nadležnim
uredima jasno dato do znanja da je važno držati se Zakonom propisanog roka za
rješavanje zahtjeva za upis u registar udruga.
Kada je riječ o upisu promjene podataka u registar udruga povećan je opseg
promjena podataka koje osoba ovlaštena za zastupanje udruge u ime udruge podnosi
nadležnom uredu. Tako se osim promjena koje se odnose na statut, naziv, sjedište i
adresu sjedišta i prestanak postojanja udruge, obavezno podnosi zahtjev za upis promjena
koje se odnose na ciljeve i djelatnosti te izbor osoba ovlaštenih za zastupanje, čak i onda
kada je riječ o istim osobama koje su bile ovlaštene zastupati udrugu u proteklom
razdoblju. Registracijskom tijelu prijavljuju se i promjene vezane iz izbor i opoziv likvidatora
koje se također obvezno upisuju u registar udruga.
Važno je istaknuti da je novim Zakonom propisan rok od 60 dana za podnošenje
zahtjeva za upis promjena u registar udruga i da će zahtjev podnesen nakon isteka toga
roka biti odbačen osim ako se odnosi na prestanak udruge. Zakon je propisao da će
nadležni registracijski ured odbiti upis promjena ako se u registar želi upisati naziv udruge
koji se jasno ne razlikuje od naziva udruge koja je već upisana u registar, ako se žele
upisati promjene statuta kojima su utvrđeni ciljevi i djelatnosti udruge u suprotnosti s
Ustavom ili Zakonom ili ako podnositelj zahtjeva na poziv registracijskog ureda u
najmanjem roku od 15 dana ne uskladi statut odnosno ne dostavi tražene dokaze, kao i u
slučaju kada ured utvrdi da odluka zbog koje se traži upis promjene nije donesena
sukladno odredbama statuta udruge.
7
Važna je novina da Zakon propisuje da službena osoba nadležnog ureda kad
ocijeni da postoji spor između članova udruge ili sukob interesa unutar udruge koji nije
riješen na način propisan statutom, a rješavanje kojeg je od utjecaja na upis promjena u
registar, postupak upisa može prekinuti rješenjem dok se to pitanje ne riješi mirenjem ili
pred općinskim sudom nadležnim prema sjedištu udruge. Pri tome treba imati na umu da
će nadležni ured sam ocjenjivati je li se u pojedinom predmetnu radi o postajanju privatnopravnog
spora između članova udruge, a koji su članovi trebali riješiti prije podnošenja
zahtjeva za upis promjena u registar, kako bi nadležni ured uopće mogao postupati.
Odredbe o pravnim lijekovima na rješenja nadležnog ureda nisu se mijenjale (žalbe
u drugom stupnju rješava Ministarstvo uprave, a protiv njegovih rješenja može se
pokrenuti upravni spor), ali je dodana odredba kojom se određuje da tužba nadležnom
upravnom sudu izjavljena protiv rješenja kojim udruga prestaje odgađa izvršenje rješenja
protiv kojeg je izjavljena.
Odredbe o imovini i financijskom poslovanju temeljito su dorađene u pogledu
definiranja što čini imovinu, pod kojim uvjetima udruga može obavljati gospodarske
djelatnosti, a propisan je i jači nadzor ako udruga obavlja gospodarske djelatnosti.
Udruge mogu ostvarivati prihode obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi i
obavljanjem gospodarske djelatnosti samo ako je to propisano statutom i ako je sukladno
posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti. Zakon
propisuje određena ograničenja u neposrednom obavljanju djelatnosti kojima se stječe
prihod i to a) obvezu da se statutom uredi obavljanje svake ekonomske djelatnosti udruge
bila ona vezana uz ostvarivanje ciljeva ili bilo koja druga gospodarska djelatnost te b)
obvezu da višak prihoda nad rashodima ostvaren u obavljanju gospodarske djelatnosti
koristi isključivo za ostvarivanje ciljeva udruge utvrđenih statutom, a nikako radi stjecanja
dobiti za članove ili treće osobe.
Udruge također, radi obavljanja gospodarskih djelatnosti, u svrhu ostvarivanja
ciljeva utvrđenih statutom, osnivaju trgovačka društva, zadruge ili druge gospodarske
subjekte, sukladno posebnim propisima, a uzajamne odnose uređuju ugovorom.
Zakon propisuje da nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave i druge javne institucije, na temelju provedenog javnog poziva odnosno
natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba, sklapaju ugovore s
udrugama o financiranju provedbe programa ili projekta od interesa za opće dobro.
Kriteriji, mjerila i postupci financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje
provode udruge pobliže su uređeni Uredbom koju je Vlade Republike Hrvatske trebala
donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona.
Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja
programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge donijela je
Vlada Republike Hrvatske dana 5. ožujka 2015. i objavljena je u Narodnim novinama
26/2015 od 9.3.2015. (stupila na snagu 17. ožujka 2015.).
Donošenjem Uredbe prestao je važiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila
za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (Narodne novine, broj
16/07).
8
Uredbom su propisani postupci dodjele sredstava udrugama iz javnih izvora,
sukladno procedurama dodjele sredstava udrugama iz fondova Europske unije, a obvezni
su ih primjenjivati svi oni koji dodjeljuju sredstva udrugama iz javnih izvora (iz državnog i
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih javnih izvora).
Uredbom je propisana i obvezna natječajna dokumentacija kao i postupci ugovaranja
dodjele i praćenja korištenja sredstava bez obzira jesu li dodijeljena na temelju javnih
natječaja i poziva, ili na temelju propisa o financiranju javnih potreba.
Zakon je propisao i obveze i odgovornosti udruga financiranih iz javnih izvora,
ponajprije vezano uz javno izvještavanje o svome radu i korištenju sredstava iz javnih
izvora, ali i vezano uz namjensko korištenje odobrenih sredstava. Zakon za prekršitelje
ovih odredbi ne predviđa posebnu sankciju, ali udruge koje budu koristile financijska
sredstva iz javnih izvora imat će ugovornu obvezu pridržavat se ovih odredbi, u suprotnom
morat će vratiti dobivena sredstva.
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
donio je Hrvatski sabor i objavljen je u Narodnim novinama 121/2014 od 15.10.2014.
Zakon propisuje da su udruge i strane udruge dužne voditi poslovne knjige i sastavljati
financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva
neprofitnih organizacija.
U okviru odredbi o odgovornosti udruge za obveze Zakon je propisao da udruga za
obveze odgovara cjelokupnom imovinom ali je i jasno naznačio da članovi udruge i članovi
njezinih tijela ne odgovaraju za obveze udruge, što znači da članovi udruge i članovi
njezinih tijela, pa tako ni osoba ovlaštena za zastupanje nisu osobno obvezni plaćati
dugove koje je udruga kao pravna osoba napravila u poslovanju, ali isto tako ne mogu se
staviti u ulogu vjerovnika za potraživanja koja udruga ima od svojih dužnika. Kao i do sada
nad udrugom se može provesti stečaj sukladno posebnom zakonu. Istovremeno, Zakon je
propisao da udruga i osobe ovlaštene za zastupanje za štetu učinjenu u udruzi ili udruge
prema trećim osobama odgovaraju sukladno općim propisima o odgovornosti za štetu, što
je novina u odnosu na dosadašnji Zakon.
Zakonom se prilično detaljno propisuju nadležnosti za obavljanje nadzora nad
radom udruge. Pritom se i dalje primarni unutarnji nadzor povjerava članovima udruge.
Član je ovlašten ako smatra da je udruga povrijedila statut ili drugi opći akt, upozoriti na to
statutom određeno tijelo, odnosno skupštinu, ako statutom nije određeno nadležno tijelo,
te zahtijevati da se nepravilnosti otklone. Ovim člankom se propisuje da općinski sud (kao
sud opće mjesne nadležnosti u građanskim stvarima, a ne županijski sud kao u
dosadašnjem Zakonu), treba biti nadležan za tužbu, koja se može podnijeti ako se
upozorenje ne razmotri u propisanim rokovima.
Posebno se detaljno propisuju opseg i postupak provođenja inspekcijskog nadzora
nad radom udruge od strane nadležnih ureda državne uprave koji mogu nadzirati
prijavljuju li udruge, sukladno članku 27. Zakona, promjene statuta, naziva, adrese
sjedišta, izbor osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanak rada, ili rabe li u pravnom
prometu podatke o promjenama, odnosno postupaju li po promjenama prije nego što su
upisane u registar udruga, rabe li naziv pod kojim su upisane u registar udruga, održavaju
li sjednice skupštine i dostavljaju li zapisnike s redovnih sjednica skupštine udruge, vode li
popis članova udruge na način propisan ovim Zakonom te jesu li prestale djelovati
temeljem statusnih promjena, neodržavanja redovnih sjednica skupštine dvije godine
zaredom ili im je broj članova pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge.
9
Inspekcijski nadzor na obavljanjem djelatnosti udruge uključujući i nadzor nad
gospodarskim djelatnostima udruge povjerava se nadležnim inspekcijama i ovlaštenim
državnim službenicima ovisno o djelokrugu udruge, sukladno posebnim propisima, pri
čemu je propisano da popis članova udruge mora biti dostupan inspekcijskim tijelima u
obavljanju inspekcijskog nadzora.
Ministarstvu financija povjeren je nadzor nad financijskim poslovanjem udruga i
podnošenjem propisanih financijskih izvješća, sukladno posebnim propisima. Isto tako,
propisano je da nadzor nad upravljanjem financijskim sredstvima iz javnih izvora obavljaju
i nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge
javne institucije koje odobravaju ta sredstva.
Upravni nadzor na provedbom Zakona povjeren je Ministarstvu uprave.
Sukladno Zakonu razlozi za prestanak djelovanja udruge su: odluka skupštine o
prestanku udruge; pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge
razdvajanjem; protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje
redovne sjednice skupštine, a ona nije održana; pravomoćna odluka suda o ukidanju
udruge; pokretanje stečajnog postupka, te, na zahtjev člana, ako je broj članova udruge
pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku
od godinu dana nije donijelo odluku o prijemu novih članova.
U slučaju kada skupština udruge donese odluku o prestanku udruge, ili je protiv
udruge pokrenut stečajni postupak, likvidator udruge dužan je nadležnom uredu podnijeti
zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u roku od osam dana od dana donošenja
odluke o prestanku udruge, odnosno pokretanju stečajnog postupka.
Zakonom je vrlo detaljno propisan postupak likvidacije udruge pri čemu najvažniju
ulogu imaju nadležni registracijski ured i likvidator udruge.
Zakon za kršenje pojedinih odredbi propisuje samo prekršajne novčane kazne u
visini od 2.000 do 10.000 kuna za udrugu i 1.000 do 5.000 kuna za odgovornu fizičku
osobu, čime se vodilo računa o načelu proporcionalnosti da se izrečenim prekršajnim
sankcijama ne ugrozi samo postojanje udruge. Prekršajne kazne izriču se za ne vođenje
propisnog popisa članova udruge, korištenje pogrešnog naziva udruge, korištenje
promijenjenih podataka prije nego što su upisane u registar udruga, korištenje viška
prihoda nad rashodima suprotno ciljevima utvrđenima statutom udruge, ne postupanje po
nalozima nadležne inspekcije, nastavak djelovanja suprotno statusnim promjenama ili
prestanku postojanja u skraćenom postupku, te nepravilnosti u postupanju likvidatora.
Vodeći se bitnim izmjenama ovog Zakona, u prijelaznim i završnim odredbama,
utvrđena je obveza udruga da u razumnom roku od godinu dana od dana stupanja
na snagu ovog zakona (1. listopada 2014.), usklade svoje statute sa Zakonom (do 1.
listopada 2015.). Za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odredbama ovog
Zakona nadležni ured će po službenoj dužnosti utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak
djelovanja udruge i pokretanje postupka likvidacije udruge. Usklađivanje nema konstitutivni
karakter i ne utječe na svojstvo pravne osobe koje je udruga prethodno stekla upisom u
registar.
Postupci pokrenuti na temelju dosadašnjeg Zakona o udrugama (Narodne novine,
br. 88/01 i 11/02) nastavit će se i dovršiti prema odredbama tog Zakona.
10
2. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih
udruga u Republici Hrvatskoj (NN 4/2015)
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i
registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj, Ministar uprave donio je 9. siječnja 2015.
(NN 4/2015), do kada se primjenjivao Pravilnik o obrascima i načinu vođenja Registra
udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine, 23 broj 11/2002).
Ovim Pravilnikom propisuje se oblik i sadržaj registra udruga i registra stranih udruga,
zahtjeva za upis u registar udruga i registar stranih udruga, zahtjeva za upis promjena u registar
udruga i registar stranih udruga, sadržaj izvatka iz registra udruga i registra stranih udruga,
razvrstavanje udruga, način podnošenja zahtjeva za upis u registar udruga i registar stranih
udruga, te način upisa i vođenja registra udruga i registra stranih udruga, zbirki isprava, prestanak
postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici
Hrvatskoj.
Registar udruga vodi se u elektroničkom obliku jedinstveno za sve udruge u Republici
Hrvatskoj. Registar udruga vode uredi državne uprave u županijama, odnosno gradski ured Grada
Zagreba nadležan za poslove opće uprave.
Udruge se u registru udruga razvrstavaju prema: obliku udruživanja, ciljanim skupinama i
prema djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi propisani statutom udruge.
11
3. Zakon o proračunu (NN 87/08, 136/12, 15/15)
Prema odredbama Zakona o proračunu (Narodne novine broj 87/08, 136/12, 15/) dane donacije
su tekući ili kapitalni prijenosi sredstava neprofitnim organizacijama te građanima i kućanstvima
koji uključuju i prijenose u naravi, a koje proračun i proračunski korisnici mogu davati za određenu
namjenu.
Sukladno odredbama Zakona jedinica lokalne samouprave može preuzeti obveze na teret
proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene financijskim planom ako su za
to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti, osim ako ovim Zakonom nije drugačije
propisano.
Svaki rashod i izdatak iz proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi
kojom se dokazuje obveza plaćanja. Odgovorna osoba mora prije isplate provjeriti i potpisati
pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je provjeriti zakonito i namjensko
korištenje sredstava isplaćenih temeljem posebnih propisa.
Zakonom su propisane prekršajne kazne za nepoštivanje odredbi zakona i to, između ostalog:
a) novčana kazna u iznosu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna prekršaj pravne osobe:
– ako se za isplate, kojima je u skladu s posebnim propisima unaprijed utvrđena namjena, ne prati
da su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjenski (članak 54.a)
b) novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna prekršaj odgovorne osobe proračuna
i proračunskog korisnika:
– ako za isplate, kojima je u skladu s posebnim propisima unaprijed utvrđena namjena, ne prati da
su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjenski (članak 54.a)
– ako proračunski korisnik, nakon što naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena
nezakonito i/ili neopravdano, ne zahtijeva povrat proračunskih sredstava u proračun (članak 59.
stavak 1.)
Provjera zakonitog i namjenskog korištenja sredstava podrazumijeva prikupljanje izvještaja o
utrošku proračunskih sredstava i obavljanje kontrole na licu mjesta, a što je propisano posebnim
zakonskim i podzakonskim propisima.
12
4. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/2014)
Neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna je izrađivati
godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu.
Neprofitna organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu
računa iz računskog plana za neprofitne organizacije.
Iznimno, zakonski zastupnik neprofitne organizacije može donijeti Odluku o vođenju
jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela ako je:
– vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno
manja od 230.000,00 kuna i
– godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od
230.000,00 kuna godišnje.
Odluka o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela
donosi se u roku predviđenom za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu
poslovnu godinu i važeća je dok neprofitna organizacija zadovoljava zakonske uvjete, odnosno do
opoziva.
Neprofitna organizacija koja zadovoljava zakonske uvjete za vođenje jednostavnog računovodstva,
a odluči se za vođenje dvojnog knjigovodstva, obvezna je primjenjivati odredbe ovoga Zakona
isključivo u dijelu sastavljanja financijskih izvještaja i njihove dostave Ministarstvu financija,
odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih
izvještaja.
Neprofitna organizacija prve tri godine od osnivanja obvezna je voditi dvojno knjigovodstvo.
Pravilnikom o neprofitnom računovodstvu i računskom planu propisan je način vođenja
jednostavnog knjigovodstva i primjenu novčanog računovodstvenog načela (Narodne novine
1/2015).
Neprofitna organizacija koja tijekom poslovne godine nije imala poslovnih događaja, niti u
poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužna je u roku propisanom za predaju
godišnjih financijskih izvještaja Ministarstvu financija dostaviti izjavu o neaktivnosti za prethodnu
poslovnu godinu.
Neprofitna organizacija upisuje se u Registar neprofitnih organizacija na temelju prijave
dostavljene Ministarstvu financija najkasnije 60 dana od upisa u matični registar.
Upis u Registar neprofitnih organizacija uvjet je za dobivanje sredstava iz državnog
proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih javnih
izvora.
Iznimka dobivanja sredstava iz proračuna uz upis u Registar neprofitnih organizacija su političke
stranke i vjerske zajednice.
Neprofitna organizacija obvezna je dostaviti Ministarstvu financija promjenu podataka iz Registra
neprofitnih organizacija. Neprofitna organizacija izvještava o promjeni podataka podnošenjem
prijave za upis promjene u roku od sedam radnih dana od upisa promjene u matični registar, a ako
se promjena ne upisuje u matični registar, u roku od 30 radnih dana od nastanka promjene.
13
Zakonom su propisane prekršajne kazne za nepoštivanje odredbi zakona i to, između ostalog:
a) novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna prekršaj neprofitne
organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do
50.000,00 kuna prekršaj neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo ako:
– ne izrađuje i/ili ne usvaja financijske planove sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 5.
stavci 1. i 3.)
– ne dostavi izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava nadležnom tijelu državne uprave, odnosno
jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 6. stavak 1.)
– ne vodi poslovne knjige i ne sastavlja knjigovodstvene isprave i financijske izvještaje na
hrvatskom jeziku i u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj (članak 10. stavak
3.)
– ne vodi poslovne knjige dvojnog knjigovodstva sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 12.
stavak 1.)
– ne sastavlja i ne podnosi financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 28.
stavak 4.)
– ne upiše se u Registar neprofitnih organizacija (članak 34. stavak 1.)
21. ne izvijesti o promjeni podataka unesenih u Registar neprofitnih organizacija (članak 35. stavak
1.)
b) novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna prekršaj osoba zakonski
zastupnik neprofitne organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo, a novčanom kaznom u iznosu od
1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna prekršaj osoba zakonski zastupnik neprofitne organizacije koja
vodi jednostavno knjigovodstvo.
c) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
čelnik tijela državne uprave, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
ako odobri isplatu neprofitnoj organizaciji koja nije upisana u Registar neprofitnih
organizacija.
Prvi financijski izvještaji, propisani ovim Zakonom, sastavljaju se za izvještajna razdoblja od 1.
siječnja 2015.
14
5. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (NN 1/2015)
Neprofitna organizacija kojoj je vrijednost imovine na kraju svake od prethodne tri godine
uzastopno manja od 230.000,00 kuna i godišnji prihod uzastopno u svakoj od prethodne tri godine
manji od 230.000,00 kuna godišnje, može donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i
primjeni novčanog računovodstvenog načela.
U godišnji prihod ulaze samo prihodi iz tekuće godine (razred 3), a ne ulazi preneseni višak iz
prethodne godine.
Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela
donosi zakonski zastupnik neprofitne organizacije u roku predviđenom za podnošenje godišnjih
financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu i važeća je dok neprofitna organizacija
zadovoljava zakonske uvjete za vođenje jednostavnog knjigovodstva, odnosno do opoziva.
O Odluci o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela
neprofitna organizacija izvještava Ministarstvo financija na način propisan člankom 35. Zakona o
financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine 121/2014), dakle
podnošenjem prijave za upis promjena u Registru neprofitnih organizacija.
Neprofitna organizacija prve tri godine od osnivanja obvezna je voditi dvojno knjigovodstvo pri
čemu se godina osnivanja bez obzira na datum osnivanja smatra prvom godinom.
15
6. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih organizacija (NN
31/2015)
Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na neprofitne organizacije definirane Zakonom o
financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i koje su utvrđene u Registru.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na upis u Registar primjenjuju se i na političke
stranke.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih
sredstava primjenjuju se i na vjerske zajednice.
FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU DVOJNOG KNJIGOVODSTVA
Neprofitna organizacija obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva i neprofitna organizacija koja
udovoljava za vođenje jednostavnog knjigovodstva, a nije donijela Odluku o vođenju jednostavnog
knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, sastavlja financijske izvještaje za
razdoblja: od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i za
poslovnu godinu.
Financijski izvještaji sastavljaju se na sljedećim obrascima:
– Bilanca na Obrascu: BIL-NPF
– Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF
– Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: S-PR-RAS-NPF.
Neprofitna organizacija iz ovoga Pravilnika sastavlja:
– za poslovnu godinu: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima i Bilješke
– za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja: Izvještaj o prihodima i rashodima
– za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna: Skraćeni izvještaj o
prihodima i rashodima.
Financijski izvještaji predaju se:
– za poslovnu godinu: u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja
– za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja: u roku od 30 dana po isteku izvještajnog razdoblja
– za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna: u roku od 20 dana po isteku
izvještajnog razdoblja.
Neprofitna organizacija iz ovoga Pravilnika predaje Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji
koju Ministarstvo financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja, financijske
izvještaje u elektroničkom obliku objavljene na internetskoj stranici Ministarstva financija.
Neprofitna organizacija uz financijske izvještaje u elektroničkom obliku Ministarstvu financija,
odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih
izvještaja, predaje i Referentnu stranicu ovjerenu potpisom zakonskog zastupnika i pečatom.
Neprofitna organizacija može Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo
financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja, predati financijske izvještaje na
obrascima propisanim ovim Pravilnikom i u papirnatom obliku.
16
FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU JEDNOSTAVNOG KNJIGOVODSTVA
Neprofitna organizacija koja udovoljava uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva i koja je
donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog
načela, sastavlja godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima za prethodnu poslovnu godinu.
Neprofitna organizacija iz stavka 1. ovoga članka sastavlja godišnji financijski izvještaj o primicima
i izdacima na Obrascu: G-PR-IZ-NPF koji se nalazi u prilogu Pravilnika.
Neprofitna organizacija predaje Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo
financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja, godišnji financijski izvještaj o
primicima i izdacima u roku od 60 dana od isteka poslovne godine na način utvrđen člankom 11.
ovoga Pravilnika.
IZJAVA O NEAKTIVNOSTI
Izjavu o neaktivnosti sastavlja neprofitna organizacija za prethodnu poslovnu godinu ako tijekom te
poslovne godine nije imala poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama iskazane podatke o
imovini i obvezama.
Poslovnim događajem smatra se i trošak povezan s vođenjem računa neprofitne organizacije
(provizija banke) i drugi slični troškovi.
Izjava o neaktivnosti sastavlja se na Obrascu: IZJAVA-NPF koji se nalazi Pravilnika
.
Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu neprofitna organizacija dostavlja Ministarstvu
financija u roku od 60 dana od isteka poslovne godine.
IZVJEŠTAJ O POTROŠNJI PRORAČUNSKIH SREDSTAVA
Neprofitna organizacija koja ostvaruje sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog
proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezno sastavlja
izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za poslovnu godinu i dostavlja ga davatelju
sredstava u roku od 60 dana od isteka poslovne godine.
Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava može se sastavljati i za razdoblja u tijeku poslovne
godine ako to zatraži davatelj sredstava.
Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava može se dostaviti davatelju sredstava i u roku
različitom od roka predviđenog ovim Pravilnikom, ako je rok utvrđen u drugim propisima ili aktima.
Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava sastavlja se na Obrascu: PROR-POT ako drugim
propisima ili aktima nije utvrđen detaljniji sadržaj i izgled obrasca izvještaja o potrošnji
proračunskih sredstava.
Obrazac: PROR-POT, koji se nalazi u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio, sadrži
najmanje sljedeće podatke:
I. Opći podaci:
1. primatelj sredstava
2. davatelj sredstava
3. naziv projekta/programa/ostalo
4. razdoblje izvještavanja
II. Financijski podaci
III. Ostali javni izvori financiranja (projekta/programa/ostalo, za koji se izvještaj o potrošnji
proračunskih sredstava podnosi)
17
IV. Bilješke (o provedenim aktivnostima vezanim uz realizaciju projekta/programa/ostalo,
postignutim rezultatima i slično).
Kod popunjavanja općih podataka u Obrascu: PROR-POT, vjerske zajednice ne popunjavaju
podatak o RNO broju.
Davatelj sredstava može, prilikom donošenja odluke ili drugog akta o odobrenju sredstava
neprofitnoj organizaciji, dopuniti obrazac izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava i drugim
podacima s obzirom na specifičnosti financiranja.
Ako je propisom ili drugim aktom temeljem kojeg su proračunska sredstva dodijeljena definirano da
ne moraju biti utrošena u poslovnoj godini u kojoj su doznačena, u Izvještaju o potrošnji
proračunskih sredstava navodi se podatak o sredstvima prenesenim iz prethodne poslovne godine
i načinu njihove potrošnje.
Neprofitna organizacija koja je primatelj javnih sredstava obvezna je, na zahtjev davatelja
sredstava, dostaviti i kopiju vjerodostojne dokumentacije na temelju koje je rashod/izdatak, iskazan
u Obrascu: PROR-POT.
REGISTAR NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
Neprofitna organizacija izvještava o promjeni podataka unesenih u Registar podnošenjem prijave
za upis promjene na Obrascu: Promjene u Registru neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO-P),
koji se nalazi u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Neprofitna organizacija izvještava Ministarstvo financija o donesenoj Odluci o vođenju
jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela iz članka 9. stavka 2.
Zakona, na Obrascu: RNO-P u roku predviđenom za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja
za prethodnu poslovnu godinu.
18
7. Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od
interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/2015)
Zakon o udrugama u članku 32. jasno propisuje što smatra programima i projektima od interesa
za opće dobro koje provode udruge: zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi/skup aktivnosti
koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske, te čije provođenje kroz
dugoročni ili vremenski ograničeni rok djelovanja daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost kojom
se podiže kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice.
Uredbom se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci koje davatelji financijskih sredstava, raspolažući
sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom financiranja i ugovaranja programa i/ili projekata od
interesa za opće dobro koje provode udruge.
Kriteriji koji se utvrđuju ovom Uredbom odnose se na preduvjete koje osigurava davatelj
financijskih sredstava iz javnih izvora (financijska sredstva, organizacijski kapaciteti i ljudske
resurse) i osnovne standarde pripreme, provedbe i praćenja i vrednovanja financiranja programa i
projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.
Mjerila koja se utvrđuju ovom Uredbom odnose se na osnovne i dodatne uvjete koje moraju
ispunjavati udruge kada provode programe i projekte financirane iz javnih izvora.
Postupci financiranja i ugovaranja programa i projekata, koji se utvrđuju ovom Uredbom,
obuhvaćaju aktivnosti davatelja financijskih sredstava u određivanju prioriteta za financiranje,
pripremi dokumentacije za financiranje, odabiru programa i projekata, ugovaranju, praćenju i
vrednovanju provedbe financiranih programa i projekata, korištenje informacijskog sustava za
praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava programima i projektima te koordinaciju
davatelja financijskih sredstava i izobrazbu u primjeni Uredbe koju provodi Ured za udruge.
Kriterije, mjerila i postupke iz ove Uredbe primjenjuju nadležna tijela državne uprave, Vladini uredi
i tijela te druge javne institucije, a na odgovarajući način primjenjuju ih i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili
više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač
Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u
daljnjem tekstu: javna trgovačka društva) i druge pravne osobe kada iz javnih izvora financiraju
programe i projekte udruga, te doniraju, odnosno sponzoriraju udruge, ako posebnim propisom nije
drugačije uređeno.
Iz navedenog slijedi da je obveznik primjene spomenute Uredbe i Općina Konavle, kao i društva u
vlasništvu i suvlasništvu Općine Konavle, ali i druge pravne osobe kada iz javnih izvora
financiraju programe i projekte udruga, te doniraju, odnosno sponzoriraju udruge (npr.
zajednica sporta), ako posebnim propisom nije drugačije uređeno.